Dionice, dioničari, dividenda...

Općenito o problemima manjinskih dioničara

Obzirom da je zaštita  prava manjinskih dioničara veoma kompleksna problematika i u društvima s dugom tradicijom dioničarstva napominjemo da je istjerivanje prava veoma kompliciran i dugotrajan proces.

Razumno je očekivati da manjinski vlasnik ne može i ne bi trebao utjecati na većinskog vlasnika no u isto vrijeme većinski vlasnik ne bi smio imati veći intres u društvu nego što bi ga imao da nije u poziciji većinskog vlasnika. (Dakle isplaćivanje neporavdanih nagrada ili neprimjerenih plaća koje ne odgovaraju stanju dioničkog društva...na primjer: kolika bi trebala biti naknada članovima uprave i nadzornom odboru društvu koje više od 10 godina posluje s gubitkom ili "guta" temeljni kapital dioničkog društva, denominira vrijednost društva i slično... Kreiranje tvrtki kćeri može biti izvrstan primjer "legalne krađe" dioničkog društva , pogotovu ako većinski vlasnik ima udio u tim društvima. Ukolik je trnasfer sredstava u takova društva veći od dobiti samog dioničkog društva , to može biti jasan indikator da se radi o kriminalnim ili aktivnostima na rubu kriminala.

Ostali modeli mogućih krađa,i potkradanja manjinskih dioničara ili zlouprabe mogu biti slijedeći primjeri (ali i ne moraju)

• Smjenjivanje direktora
• Diskriminiranje prava manjinskih dioničara
• Isplaćivanje neadekvatne dividende
• Ekcesivno izvlačenje gotovine iz društva ili neprimjerene plaće managementu
• Manipulacije s dionicam
• Davanje "core business" drugim komanijama (najčešće tvrtkama kćerima)
• Gubljenje "business opportunities"

Svaka pojedinačna akcija u smislu zaštite prava manjinskih dioničara može biti enormno skupa jer analitičari moraju proći čitavu povijest transakcija kako bi se snimalo pravo stanje društva. Jedan od efikasnih  načina za detekciju kriminalnih aktivnosti u kompanijama su "žviždaći".

Da li su Vam poznati slučajevi da se uprave ili nadzorni odbori na sudu brane vlastitim novcem ili koriste pravnike dioničkih društava i sredstva društva? Ovakav model ostavlja prostora manipulacijama i ne daje adekvatnu zaštitu manjinskin dioničarima!
Nadalje je interesantno pretpostaviti sudske troškove s kojima se  suseću manjinski dioničari u zaštiti svojih prava.
U privatizaciji u dioničari mogli dobiti dionica u vrijednosti 20000 ondašnjih njemačkih maraka.
U slučaju da se uočava očigledno komandanje i krađa društva koji je model s kojim mali dioničar može ići u zaštitu svoji prava. Da li su troškovi postupka veći od 10.000 Eura? Kako zaštiti mali kapital od gramzivosti velikih? To su otvorena pitanja u današnjoj Hrvatskoj.
Za očekivati je da se manjinski dioničari udružuju u udruge međutim od strane države no postoji oranizirani oblik zaštite. Svjedoci smo zlouporaba udruga malih dioničara i onemogućavanje rada od strane uprava i nadzornih odbora. Ove stranice prate aktivnosti i alarmiraju  ukoliko se ukaže moguća siumnja na moguće zlouporabe.